Sa toplim danima sve više ljudi izlazi u šetnje, mnogi trče u prirodi, a u travi ih često vrebaju krpelji, koji putem kože mogu da izazovu zarazne bolesti. Zato je važno da po povratku s izleta dobro pregledamo sebe i svoju odjeću.

– Suprotno ustaljenom mišljenju, krpelji nisu insekti – oni su pauci. Samo jedan ujed krpelja može da izazove veliki broj različitih oboljenja. Oni mogu da prenose druge parazite, nematode, bakterije, viruse. Skriveni su u prirodi na vlasima trave, granama i listovima grmlja i drveća, čekajući prolazak pogodnog domaćina – toplokrvne životinje ili čovjeka. Građom svojih nogu prilagođeni su prihvatanju za krzno životinja ili na dlačice odjeće ljudi. Nakon što se prihvati na domaćina, krpelj hoda više sati po tijelu u potrazi za mjestom gdje će se učvrstiti svojim rilom. Probadanje kože traje desetak minuta i ne osjeća se zbog tvari u slini koje, među ostalim, imaju djelovanje poput anestetika - objašnjava dr Predrag Štilet, dermatolog, dermatovenerolog i estetski hirurg.

Često ne znamo koliko je dugo krpelj bio na koži prije nego što ga uočimo. Zbog čega je važno blagovremeno obraćanje ljekaru?

– Nećete osjećati bol kada se krpelj zalijepi za vašu kožu i kada počne da se hrani. Ako ne pronađete krpelja i ne uklonite ga, on će sam otpasti kada je pun vaše krvi (sit). To se obično događa nakon nekoliko dana, ali ponekad može potrajati i do dvije sedmice. Kao i kod ujeda komarca, vaša koža će obično postati crvena i osjetićete svrab u blizini ugriza krpelja. Ljudi vide da imaju posla sa krpeljom tek kada primijete crvenilo ili kada koža počne da ih svrbi. Krpelja treba izvaditi iz kože što prije. Idealno je da se krpelj izvadi u toku prvih 24 časa od uboda, kako bi se smanjila vjerovatnoća prenošenja infekcije. Brojne studije su pokazale da, ukoliko krpelj stoji na koži duže od 24 sata, vjerovatnoća zaraze se višestruko povećava, a ovaj rizik je još veći ukoliko krpelj stoji duže od 48 sati.

Šta prvo da uradimo kada primijetimo krpelja na svojoj koži?

– Ukoliko primjetite ili sumnjate da imate krpelja na tijelu najbolje je da se javite specijalisti koji će specijalnom pincetom ukloniti krpelja. Na krpelja ne treba stavljati nikakva hemijska sredstva – etar, alkohol, benzin, aceton, lak za nokte i slično. Ova sredstva će kod krpelja izazvati povraćanje crijevnog sadržaja u kome se nalazi bakterija Borrelia burgdorferi (BB), izazivač zaraze. Često se dešava da ukoliko samostalno pokušate da izvadite krpelja, to ne uradite na pravilan način i da ga ne odstranite cijelog.

Krpelja treba uhvatiti što bliže koži, najbolje je direktno iznad usta. Ne treba ga uvrtati, nego se povlači na gore ujednačenim intenzitetom. Uvrtanje se izbjegava, jer tom prilikom mogu da zaostanu djelovi krpelja. Kada se krpelj ukloni, mjesto ujeda može se namazati nekim od lokalnih antiseptika.

Krpelj se na koži ne smije „gušiti“ premazivanjem alkoholom, uljem ili masti, „paliti“ šibicom jer time izazivamo naglu smrt krpelja pri čemu on isprazni sadržaj svoje trbušne šupljine u čovjeka i tako vrlo lako prenese zarazu ako je zaražen.

Kakva je to lajmska bolest, kako se manifestuje?

– Lajmska bolest je bolest izazvana bakterijom Borrelia burgdorferi (BB) koju ubodom na čovjeka prenosi zaraženi krpelj. Ovaj nozološki entitet poznat je od 1975. godine, i to pod raznim nazivima, a uglavnom je povezan sa imenom grada Lyme u sjevernoameričkoj državi Konektikat, gdje se bolest prvi put pojavila u epidemijskim razmjerama. Rezervoar infekcije BB su životinje, najčešće sitni glodari. Oko 30 odsto krpelja zaraženo je BB i prenose infekciju.

Da bi krpelj prenio infekciju na čovjeka potrebno je da ostane bar 24 sata na koži, zato je od velike važnosti da se nakon svakog boravka u prirodi, makar to bio i gradski park, detaljno pregleda koža na eventualnu prisutnost krpelja. Sezona javljanja je kasno proljeće, ljeto i rana jesen kada su krpelji aktivni.

Bolest se najčešće razvija kroz tri stadijuma. Prva dva stadijuma odgovaraju ranoj, a treći stadijum kasnoj infekciji: Prvi - rana lokalizovana bolest (erithema migrans); Drugi - rana diseminovana bolest (proširena); Treći kasna diseminovana bolest. Stadijumi bolesti se mogu preklapati, većina bolesnika ne prolazi kroz sve stadijume, a do serokonverzije može doći i kod asimptomatskih osoba.

Da li su očiti svi stadijumi bolesti?

– U prvom stadijumu na mjestu uboda javlja se crvenilo u obliku kruga koje se širi prema periferiji, dok centar postaje bleđi te dolazi do otoka limfnih žlijezda i zglobova. Prvi znaci bolesti javljaju se nakon prvog dana ili do mjesec dana nakon što zaraženi krpelj ubode čovjeka. Dijagnoza se postavlja isključivo na prepoznavanju kliničke slike i epidemiološkim podacima o ubodu krpelja. Titar specifičnih antitjela na BB je negativan. Drugi stadijum daje reumatološka, neurološka, kardiološka i dermatološka ispoljavanja. Bolesnik osjeća bolove u zglobovima, slabost ruku i nogu, malaksalost, povišenu temperaturu, zapaljenje perifernih živaca, ukočenost vrata. Treći stadijum može da se javi neuočavanjem prva dva stadijuma i bolesnici se najčešće ne sjećaju uboda krpelja. U ovoj fazi bolesti javljaju se neurološki simptomi u vidu zapaljenja moždanih ovojnica, encefalita, pojačanih reumatoloških poremećaja, upala srčanih mišića kao i dermatoloških poremećaja u vidu Acrodermtitis chronic atropicana, Morphea. Dijagnoza Lajmske bolesti postavlja se na osnovu simptoma i znakova bolesti uz potvrdu prisustva specifičnih antitijela na BB test u krvi pacijenta.

Antibiotska terapija je sredstvo za lijčenje Lajmske bolesti. U većini slučajeva Lajmske bolesti progneza je dobra i prolazi bez posljedica.



M.D.P.

---

Kako se zaštititi od krpelja
Prilikom odlaska u prirodu radi šetnje, rekreacije ili obavljanja poslova na otvorenom treba uvijek pomisliti na mogućnost uboda krpelja. Potrebno je:

1. Izbjegavati područja nastanjena krpeljima (izbjegavati provlačenje i puzanje kroz grmlje, ostavljanje odjeće na grmlju/travi i ležanje na zemlji);

2. Koristiti odgovarajuću obuću i odjeću tokom boravka u prirodi - nositi pantalone dugih nogavica i majice/košulje dugih rukava, zatvorenu obuću. Preporučuje se nogavice pantalona uvući u čarape, a majice/košulje u pantalone kako bi se spriječio ulazak krpelja pod odjeću. Bolja je svijetla odjeća na kojoj se lakše može uočiti krpelj;

3. Primijeniti repelente (sredstva za odbijanje krpelja) - nanijeti ih na gole i izloženije dijelove tijela. Djeluju nekoliko sati, zavisno o znojenju kože.;

4. Pregledati se tokom boravka u prirodi svakih dva do tri sata te obavezno nakon povratka iz prirode, Krpelji obično nekoliko sati traže mjesto uboda prije uzimanja obroka krvi. Posebno pregledati područje vlasišta (iza uva, zatiljak, vrat), prepone, pazuhe i područje iza koljena i pupak;

5. Ukoliko dođe do uboda, odstranjivanje krpelja iz kože treba da se uradi bez čupanja, gnječenja i kidanja;

6. Ne stavljati nikakva hemijska sredstva (etar, alkohol, benzin i dr). Krpelja odstraniti pincetom hvatanjem rilice što bliže koži te poslije odstranjivanja mjesto uboda dezinfikovati;

7. Ukoliko sami uspješno ne odstranite krpelja ili rilica ostane u koži, obavezno se javite ljekaru.



”Često se dešava da ukoliko samostalno pokušate da izvadite krpelja, to ne uradite na pravilan način i da ga ne odstranite cijelog.

Krpelja treba uhvatiti što bliže koži, najbolje je direktno iznad usta